Alfi Kabiljo

Alfi Kabiljo bio je hrvatski skladatelj, dirigent i aranžer te jedan od najvažnijih autora hrvatske glazbe 20. i početka 21. stoljeća. Rođen u Zagrebu, po struci je bio arhitekt, a glazbu je učio u Zagrebu i Parizu. Njegov je stvaralački opus obuhvaćao kazalište, film, televiziju, zabavnu glazbu, šansone, orkestralna i komorna djela. Najpoznatiji je po svojim mjuziklima, a posebno mjesto zauzima „Jalta, Jalta“, praizvedena 1971. godine u Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija. Napisao je ukupno dvanaest mjuzikala, među kojima su i „Velika trka“, „Dama bez kamelija“, „Car Franjo Josip u Zagrebu“ i „Tko pjeva zlo ne misli“. Njegova glazba obilježena je izrazitom melodioznošću, ali i bogatim aranžmanima i orkestracijom. Za film je skladao glazbu za četrdesetak domaćih i inozemnih filmova. Posebno se ističu glazba za „Seljačku bunu 1573.“ i „Banović Strahinju“, za koje je osvojio Zlatne arene na Pulskom filmskom festivalu. Skladao je i glazbu za brojne televizijske projekte, među kojima su „Nikola Tesla“, „Mačak pod šljemom“ i „Nepokoreni grad“. Kao autor zabavne glazbe i šansona sudjelovao je na festivalima u Hrvatskoj i diljem svijeta. Alfi Kabiljo preminuo je u Zagrebu 1. travnja 2025. godine. Za svoj je rad 2015. dobio Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo. Iza njega je ostao opus koji je desetljećima pratio hrvatski kulturni život — iz kazališnih loža, filmskih dvorana i televizijskih ekrana. Njegove melodije nisu pripadale samo jednoj pozornici ili jednom vremenu; mnoge su postale dio zajedničkog sjećanja generacija koje su uz njih odrastale.